Welcome to Forum po moj merak @ VladicinHan.com

Forum po moj merak @ VladicinHan.com

Author Topic: Istorija Kube  (Read 1946 times)

0 Members i 1 gost pregledaju ovu temu.

01 Septembar, 2008, 12:54:52
  • Starac Focho
  • *****
  • Posts: 1.637
  • Ocena: +141/-17
  • Gender: Male
  • Peace,love and prosperity!
    • http://reload.vladicinhan.com/
Istorija Kube
 
Kuba, najveće od Karipskih ostrva, je prvo bila naseljena indijanskim stanovništvom poznatim kao Taino i Siboni. Evropljani su otkrili kubu 27. oktobra 1492. godine. Tog datuma se Kristifor Kolumbo iskrcao na ostrvo i proglasio ga posedstvom Španije. Kuba je postaka Španska kolonija kojom je upravljao španski guvernator sa sedištem u Havani. Tokom 1762. godine koloniju je zauzela Velika Britanija, pa je potom opet vratila Španiji u zamenu za Floridu. Godine 1902. Kuba je dobila nezavisnost.

Španska kolonizacija

Kubu i njeno indijansko stanovništvo (Taino, Siboni i Ganajatabi) okupirali su Španci u prvoj polovini šesnaestog veka. U narednih par decenija domorodačko stanovništvo je praktično istrebljeno ropskim radom i bolestima iz Evrope. Da bi se održala radno intenzivna ekonomija na plantažama šećerne trske, na Kubu su dovedene desetine hiljada afričkih robova (17. i 18. vek).

Borba za nezavisnost

Borba za nezavisnost kolonije je počela 1868. Borbe od 1868. do 1878. poznate su kao Veliki rat (Guerra Larga), a od 1878. do 1879. kao Mali rat (Guerra Chiquita). Godine 1895. kubanski nacionalni heroji Hoze Marti, Maksimo Gomez i Antonio Maceo su predvodili 200.000 Kubanaca u borbi protiv španskih kolonijalnih vlasti. Međutim, Špance je sa Kube konačno proterala tek intervencija SAD-a u špansko-američkom ratu 1898. godine.

SAD su okupirale ostrvo i držale ga do zvaničnog proglašenja nezavisnosti 1902. godine, nakon čega su i dalje dominirale na ostrvu. Takozvanim Platovim amandmanom, koji je važio do 1932.godine, SAD su zadržale pravo da intervenišu na ostrvu u cilju zaštite svojih nacionalnih interesa. Ostatak ovih posebnih vojnih prava SAD-a na Kubi je vojna baza u Zalivu Gvantanamo, koja od 2000. godine služi kao zatvor za zarobljenike iz rata u Avganistanu i Iraku.

Revolucija iz 1959.

Fidel Kastro je organizovao pobunjeničku armiju, kojom se pokušao suprotstaviti tadašnjem diktatoru Kube Batisti. Njegovi najbliži saradnici bili su Raul Kastro, Kamilo Sjenfuegos i Argentinac Ernesto Če Gevara. Kastrov 'Pokret 26. jul' je preuzeo vlast na Kubi 1959. godine, nakon pobede nad Batistinim oružanim snagama. U vreme trijumfa Revolucije, 75% kubanske zemlje je bilo u vlasništvu stranaca (najviše državljana Sjedinjenih Američkih Država). Kuba je proglašena Socijalističkom diktaturom 1961. godine.
 
Nova revolucionarna vlada je izvršila zemljišne reforme i nacionalizovala većinu vlasništva stranih kompanija, kao i domaćih bogataša. Rezultat toga je bio pogoršanje odnosa sa SAD. Kastro se isprva nije deklarisao kao komunista, ali su ga snažne veze sa Sovjetskim Savezom kasnije privolele da na taj način organizuje vlast, po ugledu na Sovjetski Savez. Nova vlada je započela reforme kakve je Kastro i obećao. Zdravstvo i školstvo su postali besplatni za sve građane Kube.

Nekoliko narednih decenija Kuba je dobijala značajnu pomoć Sovjetskog Saveza, najviše preko razmene šećera za naftu koju je Kuba dalje plasirala na svetsko tržište. U to vreme Kuba je podržavala komunističke pokrete u Latinskoj Americi: (Nikaragva, El Salvador, Gvatemala i Čile) i Africi: (Angola, Mozambik i Etiopija, Kongo). Samo u Angoli Kuba je imala 50.000 raspoređenih vojnika.

Prelazni period

Raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, Kuba je doživela težak ekonomski udarac i proglašen je "specijalni period" oporavka. Iako su MMF i Svetska banka odbile da pruže pomoć Kubi, kubanska privreda se nije urušila i, iako su ekonomski pokazatelji i dalje niži nego 1989. godine, oseća se spor, ali stabilan ekonomski napredak.

Amerikanci su proglasili trgovinski embargo protiv Kube, koji se odnosi na izvoz sve robe (osim lekova i hrane) na Kubu. Najveći broj putovanja Amerikanaca na Kubu je zabranjen (turistička putovanja su zabranjena zakonom). Amerikanci koji putuju na Kubu, to čine krišom, putujući preko Meksika, Kanade ili Bahama.

Izvor: Wikipedia
Uspesan covek nije onaj koji redja diplome, vec onaj koji ima ideju koja pokrece i njega i sve oko njega!

http://reload.vladicinhan.com
FACEBOOK: Reload festival - Vladicin Han
01 Septembar, 2008, 13:02:47
Reply #1
  • Starac Focho
  • *****
  • Posts: 1.637
  • Ocena: +141/-17
  • Gender: Male
  • Peace,love and prosperity!
    • http://reload.vladicinhan.com/
Fidel Castro (Mayarí , Kuba 13. kolovoza 1926. - ), kubanski revolucionar, generalni sekretar Komunističke partije Kube i predsjednik Kube

Životopis

Fidel Castro rođen je 13. kolovoza 1926. (prema nekim izvorima - 1927.) u mjestu Mayarí na obiteljskoj plantaži šećerne trske u blizini mjesta Biran u provinciji Oriente. Castrov otac bio je vlasnik plantaže od 23.000 ari na kojoj je kao mladić radio i Fidel. U mladosti je Fidel pohađao dvije jezuitske škole - Lasalle i Dolores, obje u Santiagu. Godine 1942. upisao se u jeziutisku školu Belen u Havani i uspješno je završio 1945. godine. Godine 1948. oženio se Mirtom Diaz-Balart, ali je brak završio razvodom 1954 godine.

Castrov sin Fidel Castro Diaz-Balart, koji je potekao iz tog braka, rođen je 1949. godine. Dolaskom oca na vlast najmlađi Castro obnašat će dužnost šefa kubanske komisije za atomsku energiju. No, Castro se još ženio. Trenutno je oženjen Daliom Soto Del Valleom i s njom ima pet sinova čija imena redom počinju na slovo A. Fidel Castro je 1950. godine doktorirao pravo na Sveučilištu u Havani. Nakon završenog fakulteta Castro je planirao kandidirati se za mjesto zastupnika u kubanskom parlamentu na izborima zakazanim za 1952. godinu, ali je general Fulgencio Batista u državnom udaru zbacio vladu i predsjednika Carlosa Prio Socarrasa i otkazao izbore. Castro je stoga protiv Batiste uložio tužbu sudu zbog kršenja ustava, ali je sud tužbu odbacio. Castro je zato sa skupinom istomišljenika 26. srpnja 1953. godine napao vojarnu u mjestu Monacada. Međutim taj napad je završio neuspjehom i Castro je utamničen. U zatvoru je ostao sve do 1955. godine. U to doba njegove političke ideje bile su: nacionalizam, antiimperijalizam i reformacija i nije bio član Komunističke stranke. Nakon puštanja iz zatvora Castro je otputovao prvo u Sjedinjene Države, a potom u Meksiko gdje je organizirao revolucionarni pokret nazvan 26. srpnja.

Fidel Castro je dolaskom na vlast bio veoma neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama, a koje su se prijateljski odnosile spram Batiste i često se miješale u unutarnje poslove Kube dok je on bio na vlasti. Nakon što je Castrova vlada nacionalizirala rafinerije nafte, šećerane i pogone za proizvodnju električne energije 1960. godine Sjedinjenje Države su prestale kupovati kubanski šećer te su uvele ekonomski embargo prema Kubi. Sjedinjene Države neuspješno su pokušale uz pomoć kubanskih izbjeglica zbaciti Castra s vlasti 1961. godine u tzv. invaziji na Zaljev svinja.

Približavanje SSSR-u

Možda i kao posljedica te invazije slijedila je Castrova izjava u prosincu 1961. godine: Ja sam marksist-lenjinst i ostaću to do svoje smrti. Ranih 1960.-ih Castro je otvoreno priglio komunizam i uspostavio bliske veze sa SSSR-om primajući sve veću sovjetsku vojnu i ekonomsku pomoć. U doba 1960.-ih i 1970.-ih Castrova vlada je učinila značajna poboljšanja u kubanskom obrazovnom sustavu i organizaciji zdravstvene skrbi time prikazujući kubansku revoluciju kao primjer drugim narodima. Ali Američko-kubanski odnosi nastavili su se pogoršavati kada su Amerikanci 1962. otkrili da je Sovjetski Savez na Kubi postavio svoje balističke projektile dalekog dometa i time praktično imao cijele Sjedinjene Države "na dlanu". Predsjednik John F. Kennedy tada je uveo pomorsku blokadu Kube kako bi prisilio sovjetskog lidera Nikitu Hruščova na povlačenje sovjetskih projektila s Kube. Castro je također aktivno pomagao revolucionarne pokrete u Latinskoj Americi, a u 1970.-ih i 1980.-ih i u Africi (Angola, Etiopija). Godine 1979. izabran je za vođu Pokreta nesvrstanih, poziciju koja mu je dala međunarodni ugled. Nakon što je kasnih 1980.-ih SSSR počeo sprovoditi niz socijalnih i ekonomskih reformi Castro je oštro kritizirao takve eksperimente s kapitalizmom i ustvrdio kako na Kubi nema potrebe za sličnim reformama.

Raspad Sovjetskog Saveza

Raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine prekinuo je dotok pomoć Kubi izazivajući time još veće propadanje posrnulog kubanskog gospodarstva. Castro je na takav razvoj događaja odgovorio 1993. godine kada je dopustio ograničeni niz ekonomskih reformi i djelomičnu legalizaciju privatnog poduzetništva. Castro je u prosincu 1995. posjetio Kinu i izrazio svoje divljenje domaćinima u njihovom uspješnom kombiniranju ograničenih ekonomskih reformi i socijalističke privrede. Po povratku na Kubu Castro je ipak kritizrao eksperimente s privatnim poduzetništvom koji su se ukazivali na Kubi. Tvrdio je kako je jedini način da se postigne ekonomski rast očuvanje jednopartijske države, ograniavanje privatnog poduzetništva i brzo utišavanje političkih protivnika. U veljači 1996. kubanski ratni zrakoplovi oborili su dva civilna zrakoplova za koja su kubanske vlasti tvrdile da su narušile kubanski zračni prostor. Ovi zrakoplovi pripadali su organizaciji kubanskih izbjeglica Brothers to the Rescue koji su se posvetili pomaganju kubanskih izbjeglica. Američka vlada odgovorila je na ovaj incident daljnjim jačanjem ekonomskog embarga što je uključivalo i kažnjavanje stranih tvrtki koje investiraju na Kubi.

Jednom prilikom upitan kada će obrijati bradu i skinuti vojnu odoru (po tome i s cigaretom u ustima postao je prepoznatljiv lik u cijelom svijetu) odgovorio je: Kada se okonča revolucija!

Izvor: Wikipedia
Uspesan covek nije onaj koji redja diplome, vec onaj koji ima ideju koja pokrece i njega i sve oko njega!

http://reload.vladicinhan.com
FACEBOOK: Reload festival - Vladicin Han
27 Mart, 2010, 14:27:24
Reply #2
  • Starac Focho
  • *****
  • Posts: 1.637
  • Ocena: +141/-17
  • Gender: Male
  • Peace,love and prosperity!
    • http://reload.vladicinhan.com/
<a href="http://www.youtube.com/v/ZJbKKBmOUGY&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;" target="_blank" class="new_win">http://www.youtube.com/v/ZJbKKBmOUGY&amp;hl=en_US&amp;fs=1&amp;</a>
Uspesan covek nije onaj koji redja diplome, vec onaj koji ima ideju koja pokrece i njega i sve oko njega!

http://reload.vladicinhan.com
FACEBOOK: Reload festival - Vladicin Han